9. KONGRES NASTAVNIKA MATEMATIKE
REPUBLIKE HRVATSKE
Od 5. do 6. srpnja 2022. godine održat će se 9. kongres nastavnika matematike Republike Hrvatske u organizaciji Hrvatskog matematičkog društva (HMD-a), Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (PMF-a) i Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO-a), te pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Glavna tema skupa je
Smisao u matematici
U radu skupa sudjelovat će metodičari, nastavnici i učitelji matematike, učitelji razredne nastave, odgajatelji, visokoškolski nastavnici, viši savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje te studenti zainteresirani za nastavu matematike.
Rad kongresa planira se u šest sekcija:
- sekcija za predškolski odgoj,
- sekcija za učitelje razredne nastave,
- sekcija za učitelje matematike u višim razredima osnovne škole,
- sekcija za nastavnike matematike u srednjim školama,
-stručna sekcija,
-sveučilišna sekcija.
Zainteresirani autori mogu predložiti sekcijska priopćenja (15 minuta), radionice na računalima (60 minuta) i radionice u učionici (90 minuta) te postere. Sažetke treba napisati koristeći predviđeni obrazac te ih e-poštom poslati na adresu [email protected]. U zborniku radova 9. kongresa nastavnika matematike bit će objavljeni sažeci, dok će odabrani cjeloviti radovi biti objavljeni u časopisu Poučak.
Važni datumi:
20. 4. 2022. Rok za slanje sažetaka
24. 4. 2022. Obavijest o prihvaćanju sažetaka
1. 5. 2022. Rok za slanje revidiranih sažetaka
15. 9. 2022. Rok za slanje cjelovitih radova (za objavu u časopisu Poučak)
upute_za_pisanje_sazetaka.docx
upute_za_pisanje_sazetaka.pdf
Kongres je uvršten u Katalog stručnih skupova Agencije za odgoj i obrazovanje objavljen na njihovim mrežnim stranicama. Zbog izdavanja potvrda o sudjelovanju na Kongresu, prijave će trebati ispuniti i na http://ettaedu.azoo.hr/. Te prijave još nisu otvorene!
Za učitelje i nastavnike matematike:
Prijavnicu za 9. kongres treba ispuniti i kotizaciju uplatiti do 15. lipnja 2022.
Kotizacija za 9. kongres nastavnika matematike RH je:
a) za uplate do 20. travnja 400 kn (za članove HMD-a s plaćenom članarinom 200 kn),
b) za uplate do 1. lipnja 500 kn (za članove HMD-a s plaćenom članarinom 250 kn),
c) za uplate nakon 1. lipnja 600 kn (za članove HMD-a s plaćenom članarinom 300 kn).
Za učitelje razredne nastave:
Prijavnicu za 9. kongres treba ispuniti i kotizaciju uplatiti do 15. lipnja 2022.
Kotizacija za sudjelovanje učitelja razredne nastave na 9. kongresu nastavnika matematike RH je 200 kn i treba je uplatiti do 15. lipnja 2022.
Za odgajatelje i stručne suradnike dječjih vrtića:
Prijavnicu za 9. kongres treba ispuniti i kotizaciju uplatiti do 15. lipnja 2022.
Kotizacija za sudjelovanje odgajatelje i stručne suradnike dječjih vrtića na 9. kongresu nastavnika matematike RH je 50 kn i treba je uplatiti do 15. lipnja 2022.
Kotizaciju uplatiti na žiro-račun broj IBAN: HR4423600001101530802, a na uplatnici, u rubrici "Poziv na broj odobrenja” upisati broj 17, “Opis plaćanja” – kotizacija za 9. kongres.
Sve potrebne obavijesti vezane uz prijavljena priopćenja, predavanja i radionice možete dobiti i sve moguće nedoumice otkloniti slanjem elektronske pošte voditeljici Nastavne sekcije Tanji Soucie, prof. [email protected]
Odgovore na pitanja vezana uz prijave i kotizacije možete dobiti na [email protected].
Smisao u matematici
Jednom kad neke matematičke koncepte zaista svladamo, možemo imati osjećaj da ih znamo oduvijek i više se ni ne sjećamo kako je bilo moguće da ih nekad nismo razumjeli. Taj osjećaj može otežati pripremu za rad s učenicima, posebno nastavnicima s manje iskustva. Također, u sustavu nerijetko osjećamo pritisak velike količine gradiva, nedostatka vremena i očekivanja roditelja. Iskrivljuje li se slika matematike pod svim tim utjecajima? Kako učenici percipiraju matematiku kao nastavni predmet, a kako shvaćaju matematičke koncepte? Možemo li u vremenu intenzivnih promjena 'stati na loptu' i sagledati širu sliku? Postoji li u obrazovanju snage i prostora za diskusiju i promišljanje, kritiku i popravljanje? Jesu li sve promjene korak naprijed i što nam donose aktualne izmjene u matematičkom obrazovanju? Među svim tim pitanjima i nedoumicama lako se izgubiti, stoga je važno vratiti se onome što je doista ključno za matematičko obrazovanje učenika, a to je da ono treba biti utemeljeno na razumijevanju ideja i koncepata odnosno stvaranju smisla u matematici (engl. sense making).
Stvaranje smisla u matematici opisuje se kao proces razumijevanja ideja i koncepata kako bismo ih točno prepoznali, opisali, objasnili i primijenili. Istinsko razumijevanje smislenosti omogućava nam da matematičke ideje „osjećamo“ jasnim, logičnim, valjanim i očiglednim.
Sense making je mnogo više od poučavanja matematičkih tema, provođenja procedura i dobivanja brzih odgovora te zahtjeva pažljivo planiran metodički pristup. On obuhvaća objašnjavanje matematičkih ideja jednostavnijim konceptima, stvaranje poveznica prilikom suočavanja s nečim novim, te prepoznavanje principa na kojima se određeni koncept temelji.
Pozivamo učitelje i nastavnike da pošalju radove koji se uklapaju u temu Smisao u matematici s naglaskom na određeni uzrast i jednu od sljedećih podtema.
Argumentacija i dokaz
Matematici možemo pristupiti konceptualno ili proceduralno, ovisno postavimo li u središte nastavnog procesa pitanja zašto ili kako? Očekivanjem da učenici argumentiraju svoja razmišljanja i izražavaju se što jasnije stavljamo veći fokus na razumijevanje. Školska matematika nije potpuno formalna pa možemo govoriti o različitim načinima komuniciranja matematičkih ideja: simbolima, slikama ili didaktičkim materijalom; konkretnim i paradigmatskim primjerima; induktivnom i deduktivnom zaključivanju; objašnjenjima, 'pokazima' i dokazima. Sam pojam dokaza se može tako promatrati s raznih aspekata u nastojanju da bolje razumijemo kako ih učenici doživljavaju, shvaćaju, konstruiraju te koji im se izazovi pritom javljaju.
Matematika sa smislom i razumom
Svako područje matematike nosi svoje specifičnosti. U razrednoj i predmetnoj nastavi dominiraju postupci za računske radnje među brojevima. U kojoj mjeri tim radnjama pristupamo konceptualno? Koristimo li didaktičke modele i potičemo li različite strategije rješavanja problema? Nastava geometrije učenicima je apstraktna, a trebala bi pomoći u razvoju geometrijskog mišljenja. Jesmo li i u tom području također usmjereni na računanje i procedure? Srednjoškolska matematika je u velikoj mjeri posvećena algebri i funkcijama. Koliko smo uspješni u izgrađivanju pojma funkcije i koristimo li ih smisleno u matematičkom modeliranju?
Uloga smislenog konteksta – primjena i modeliranje
Matematika pomaže u opisivanju svijeta i njena važnost u razvoju društva ne može se dovoljno naglasiti. Školska matematika trebala bi odražavati tu sliku matematike. Jesu li problemi modeliranja u nastavi matematike realistični i bliski učenicima? U kojoj mjeri podržavaju bolje razumijevanje matematike i svijeta? Tražimo li od učenika samo uvrštavanje u gotove formule popraćene već fiksiranim 'kulisama' iz konteksta ili potičemo razvoj složenijih matematičkih procesa?